Uvjeti za ostvarivanje invalidske mirovine ovise za svakog osiguranika u mirovinskom osiguranju ponaosob prema ispunjenju propisanih uvjeta glede:

•  utvrđenog stupnja radne sposobnosti (djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti),
• ostvarenog staža osiguranja.

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom  rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima s punim radnim vremenom, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, i to iste ili slične razine obrazovanja.

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

Ako je djelomični ili potpuni  gubitak radne sposobnosti  nastao zbog bolesti i/ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu  navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Radni vijek računa se od 20. godine života, a odnosi se na broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Osiguraniku koji je nakon navršene 20. godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema ranijim propisima), radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema ranijim propisima) od navršene 26. godine života.

Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za stvarno razdoblje koje je osiguranik:

• proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka
• bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.

Za osiguranike kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastane prije navršene 30. odnosno 35. godine života kraći je uvjet staža (navršena jedna odnosno dvije godine staža osiguranja). Potpuni gubitak radne sposobnosti mora nastati za vrijeme osiguranja ili u roku jedne godine nakon prestanka osiguranja.

Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Kako se ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu i gdje?

Postupak se pokreće na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite pri nadležnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje- HZMO, uz prilaženu medicinsku dokumentaciju.

Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju  izabranog doktora, koji ocijeni da je nakon provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati te je kod osiguranika nastupila trajna nesposobnost za rad na poslovima koje osiguranik obavlja, kao i u slučaju kada privremena nesposobnost osiguranika traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze bolesti, izabrani doktor je obvezan obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti te ga sa svom propisanom dokumentacijom uputiti nadležnom tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja koje je obvezno donijeti nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti i invalidnosti osiguranika najkasnije u roku od 60 dana od dana zaprimanja prijedloga izabranog doktora i o istome obavijestiti izabranog doktora, poslodavca osiguranika i HZZO u roku od osam dana od dana donošenja nalaza i mišljenja.

Kada nadležno tijelo vještačenja mirovinskog osiguranja utvrdi da je kod osiguranika nastupila profesionalna nesposobnost za rad, odnosno neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, obvezno je u nalazu i mišljenju navesti poslove i radne zadatke koje osiguranik s obzirom na preostalu radnu sposobnost može obavljati, odnosno koje poslove i radne zadatke ne može obavljati.

Dokumentacija koju je potrebno priložiti obuhvaća:

• tiskanicu 1-IN (Izvješće s nalazom i mišljenjem izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite )
• tiskanicu 2-IN (Opći podaci o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja) – popunjava ga poslodavac ako je osiguranik u radnom odnosu
• medicinsku dokumentaciju
• potvrdu nadležnog tijela zapošljavanja ako se podnosi zahtjev za privremenu invalidsku mirovinu.

Privremena invalidska mirovina

Privremenu invalidsku mirovinu može steći invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za rad za druge poslove, no nakon završene rehabilitacije je bio dugotrajno nezaposlen.

Invalid rada je osiguranik koji je na osnovi smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

Pravo na tu mirovinu ostvaruje se:

• ako je nezaposlenost trajala najmanje 5 godina nakon završene profesionalne rehabilitacije i do navršenih od 58. godina života, i
• pod uvjetom da je od nadležnog tijela za zapošljavanje, bez odgađanja prihvaćena ponuda o radu, odnosno da nije odbijen ponuđeni posao.

Pravo ima i invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju te je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi, ali je naknadno ostao bez posla.

Razdoblje povremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti.

Ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu

Postupak ostvarivanja prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti može se pokrenuti na zahtjev osiguranika i na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, nakon završetka liječenja odnosno nakon završene zdravstvene rehabilitacije.

Zahtjev se podnosi HZMO-u, a vještačenje obavljaju vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom temeljem Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja („Narodne novine“ broj 85/14. i 95/15.) i Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 96/23.)

U postupku odlučivanja o pravu na invalidsku mirovinu kao pravu iz mirovinskog osiguranja  osigurava se dvostupnost u rješavanju.

O pravima iz mirovinskog osiguranja u prvome stupnju rješava područna ustrojstvena jedinica HZMO-a.

Protiv rješenja o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja donesenog u prvom stupnju može se podnijeti žalba središnjoj ustrojstvenoj jedinci HZMO-a.

Sudska zaštita prava na invalidsku mirovinu osigurava u upravnom sporu na nadležnom Upravnom sudu, podnošenjem tužbe protiv drugostupanjskog rješenja HZMO-a.