U sklopu Klinike za tumore, odnosno KBC-a Sestre milosrdnice, u zagrebačkoj najdužoj ulici Ilici postoji vrlo zanimljiv program za sve pacijente. Naime, kako bi se barem malo olakšala nelagoda i ne tako lijep život pacijenata, u bolnici se održavaju izložbe, koncerti, ali i razna druga događanja. Sve djeluje pod imenom Centar za umjetnost i medicinu, a to je ujedno i jedina bolnička jedinica takve vrste u Hrvatskoj. Saznali smo sve detalje od Ivanke Herman, voditeljice ovog Centra.
Inspiracija za uvođenje Centra za umjetnost i medicinu i primjer dobre prakse je Cleveland klinika, s kojom su iz Klinike za tumore u stalnom kontaktu. Ipak, nas je zanimalo kako sve izgleda u praksi i koliko ovakav način razbibrige znači pacijentima. Saznali smo kako je sve počelo, ali i koji su planovi za godine koje dolaze.
Osnivanju Centra su prethodile razne aktivnosti
Sve je krenulo prije 12 godina kada se Klinika za tumore preselila u Ilicu. Prostor je djelovao nekako prazno pa su djelatnici odlučili nešto i poduzeti.
– Kada s ljudima razgovarate o bolničkoj ustanovi koja se još k tome zove Klinika za tumore prvi osjećaj koji vas obuzme je nelagoda, neizvjesnost i želja da tu nikada ne morate ući. Dakle, sve jedno veliko NE. Međutim, život ima svoja pravila, pa tu mnogi od nas ,’žive’ radeći i liječeći se. U 2011. godini smo se uselili u novu zgradu i ona je djelovala kao prazno platno i hladan prostor u kojem neke sobe nemaju ni prozor te smo odlučili dovesti ljepotu i humanost među te zidove, rekla nam je voditeljica Centra o tome kako je sve krenulo.
Kako nam priča Herman, prvi korak je bilo osnivanje galerije Pancea u kojoj su se organizirale izložbe, a nakon što je osnivač galerije profesor Fabijan Knežević otišao u drugu ustanovu, posao organizacije preuzela je grupa volontera Klinike. Trenutno ovaj posao obavljaju Anica Vrdoljak- knjižničarka, Iva Kirac- specijalist abdominalne kirurgije i Ivana Herman, inženjerka medicinske radiologije.
Ostvarena je suradnja s Akademijom likovnih umjetnosti
Prije osnivanja Centra ostvarena je neformalna suradnja s Akademijom likovnih umjetnosti, a djelatnici ALU-a, eminentni slikari Tomislav Buntak, Danko Friščić, Duje Jurić i Zoltan Novak su dali osobni doprinos na projektu Site specific art u sklopu kojeg su oslikali prostor Klinike za tumore, a organizirano je i niz izložbi u spomenutoj galeriji Panacea.
Kao što se može primijetiti, Centar za umjetnost i medicinu nije nastao odjednom, već su se razni programi provodili i godinama ranije. Ipak, službeno osnivanje Centra kao prve i jedine bolničke jedinice ovakve vrste u Hrvatskoj je bilo 2015. godine uz potporu tadašnjeg sanacijskog upravitelja KBC-a Sestre milosrdnice prof. dr. sc. Danka Vrdoljaka. Tada i kreću ozbiljnije aktivnosti.
Povećao se broj volontera, ali i aktivnosti
Kako nam je objasnila voditeljica Herman, otvaranje Centra je bio vjetar u leđa za neke druge aktivnosti koje su se onda krenule provoditi. Tako je osnovana mala bolnička knjižnica uz pomoć blogerice Alis Marić, sklopljen je sporazum s Muzičkom akademijom čija se profesorica Mojca Piškor angažirala na projektu MUK – Muzika u Klinike, a sklopljen je i sporazum s Akademijom likovnih umjetnosti, dok profesor Ante Rašić stručno preuzima postave izložbi u Panacei.
– Početni entuzijazam je rezultirao većim brojem volontera među osobljem, ali i među pojedincima vanjskim suradnicima: psiholozima, radnim terapeutima, art terapeutima koji su svoj rad poklanjali našim pacijentima i osoblju, rekla nam je sugovornica.
Bilo je tu raznih aktivnosti pa su se tako održavale radionice plesa i pokreta, muzikoterapije, postojao je i književni sat u kojem su volonteri čitali pacijentima odabranu literaturu. Nažalost, pandemija je malo usporila sve planove jer se koncerti nisu mogli održavati jednom mjesečno kao inače, a nisu se mogle ni izmjenjivati izložbe svaka dva do tri mjeseca.
Glazba djeluje na smanjeno uzimanje lijekova
Centar je prije mjesec dana proslavio svoj osmi rođendan, a koliko je ovakav način približavanja umjetnosti pacijentima važan, potvrđuje i Svjetska zdravstvena organizacija. Naime, na okruglom stolu koji se održao u travnju je Christopher Bailey, voditelj odjela ‘Umjetnost i medicina’ pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, rekao kako je ovakav koncept nešto što polako ulazi u standarde bolničkih ustanova.
– Moderna medicina sve više je udaljena od osobe, tehnički sofisticirana i distancirana, visoko specijalizirana i usmjerena samo na dijagnozu i bolest. A između dijagnoze, bolesti i liječenja treba živjeti što punije i funkcionalnije. Teško je kvantificirati ulogu emocija u procesima održavanja zdravlja i liječenja. Po dostupnoj literaturi i povratnim informacijama korisnika, čini se da umjetnost i medicina tu nalazi svoju ulogu, rekla nam je sugovornica.
Opisala nam je i jedan primjer iz prakse. U sklopu djelatnosti Centra Brigita Vile je izradila diplomski rad o utjecaju slušanja glazbe na oporavak poslije operacije tumora dojke. Osim opisanog boljeg raspoloženja, došlo je i do objektivno smanjene potrošnje lijekova protiv bolova. Glazba također smanjuje stres i anksioznost, a jednako tako i pomaže za bolji san, o čemu nam je sve u ovom tekstu ispričala psihologinja.
Izvor: www.mirovina.hr
