Simptomi i dijagnoza

Simptomi karcinoma želuca i jednjaka

Kao što je slučaj kod većine drugih tipova karcinoma, tako i kod karcinom želuca i jednjaka simptomi nisu vidljivi u ranim stadijima bolesti. Najčešće su nespecifični i lako se zamijene kao simptomi drugih manje opasnih stanja. Upravo zbog toga se dijagnoza učestalo postavi tek u uznapredovalom stadiju.

Kada se pojave, najčešći simptomi se odnose na probavne smetnje poput:

Karcinom jednjaka Karcinom želuca
Probavne smetnje – npr. učestalo podrigivanje Probavne smetnje – npr. učestalo podrigivanje
Žgaravica ili refluks kiseline Žgaravica ili refluks kiseline
Disfagija (otežano gutanje) Stalna bol u trbuhu
Osjećaj bolesti Osjećaj nadutosti nakon jela

Simptomi uznapredovalog karcinoma jednjaka i želuca uključuju:

  • krv u stolici ili crna stolica
  • gubitak apetita ili osjećaj punoće nakon ingestije male količine hrane
  • značajan gubitak na težini (više od 10% uobičajene tjelesne težine)

Postavljanje dijagnoze karcinoma jednjaka ili želuca

Prilikom pregleda kod liječnika, bitno je detaljno i u potpunosti opsati sve simptome. Preporuka je da si zapišete sve zapažene simptome, kada su počeli, koliko su učestali i u kojem trenutku se događaju. Na taj način ćete sigurno moći spomenuti sve zapažene tegobe svom liječniku.

Osim simptoma, bitno je spomenuti i svoju povijest bolesti, posebice ako već bolujete od gastroezofagealnog refluksa (GERB) ili infekcije s bakterijom Helicobacter pylori, te ukoliko znate svoju obiteljsku anamnezu, tj. ako je već neki član vaše obitelji bolovao od neke vrste karcinoma.

Povedite sa sobom blisku osobu za podršku prilikom posjeta liječniku. Ponekad se teško sjetiti svih pitanja koje želimo pitati ili potrebnu dokumentaciju. Osoba od povjerenja vam u ovakvim situacijama može jako puno pomoći.

Također, zapamtite da nema potrebe da se osjećate neugodno prilikom posjete liječniku jer su oni tu da vam pomognu s vašim problemima u potpunom povjerenju.

U slučaju sumnje na karcinom jednjaka ili želuca, potrebno je provesti više testova kako bi se potvrdila dijagnoze. Ukoliko se otkrije karcinom, dodatno testiranje se provodi za određivanje razmjera, tj. stadija bolesti.

Vrste dijagnostičkih postupaka u dijagnostici karcinoma jednjaka i želuca

Slikovne tehnike

Za postavljanje dijagnoze karcinoma jednjaka i želuca, najčešći prvi korak su različite slikovne tehnike kojima se dobivaju jasnije slike stanja unutar tijela:

  • Test gutanja barija: u ovom postupku morat ćete progutati određenu količinu guste kredaste tekućine koja sadrži kontrast barij nakon čega slijedi rendgensko slikanje (slikanje X-zrakama). Na dobivenim slikama barij ocrtava jednjak i omogućava liječniku da jasnije uoči postoje li kakva abnormalna područja unutar organa.
  • Kompjutorizirana tomografija (CT): slikovna tehnika koj koristi X-zrake koje daju detljanu sliku unutrašnjosti tijela te omogućava uočavanje abnormalnih područja
  • Magnetska rezonanca (MR): slikovna tehnika koja koristi magnetizam i radiovalove za stvaranje slika unutrašnjosti tijela te omogućava uočavanje abnormalnih područja
  • Pozitronska emisijska tomografija (PET): slikovna tehnika koja koristi blago radioaktivni (ali bezopasan!) oblik šećera (fluorodeoksiglukoza, FDG) koji se injicira u krv te nakuplja prvenstveno u tumorskim stanicama. Ovakvo zračenje se može vidjeti na PET skenu pomoću posebne kamere.

Endoskopija/gastroskopija

Nakon testiranja slikovnim tehnikama, vrlo vjerojatno ćete biti upućeni na endoskopski zahvat za postavljanje dijagnoze. Endoskop je fleksibilna uska cijev s sitnom video kamerom i svjetlom na kraju pomoću koje se snima unutrašnjost organa.

  • Endoskopija/gastroskopija: tijekom endoskopije jednjaka, tj. gastroskopije (snimanje unutrašnjosti želuca) možete biti sedirani (u anesteziji) ili dobiti lokalni anestetski sprej za grlo kako bi se umrtvilo to područje. Nakon toga će vam liječnik kroz grlo propustiti endoskop sve do jednjaka i konačno želuca. Endoskopska kamera je spojena na monitor računala na kojem liječnik može jasno uočiti bilo kakva abnormalna područja. U slučaju da su prisutna neuobičajena područja unutar organa, liječnik kroz endoskop može posebnim instrumentima uzorkovati manji komad tkiva (postupak biopsije) koje će poslati na patološku analizu.
  • Torakoskopija i laparoskopija: kirurški zahvati koji se provode u operacijskoj sali pod općom anestezijom. Torakoskopija podrazumijeva maleni rez unutar prsnog koša, a laparoskopija maleni rez abdomena. Kirurg potom kroz mjesto reza uvodi tanku osvjetljenu cijev s malom video kamerom na kraju pomoću koje pregledava prostor oko jednjaka, limfne čvorove i druge organe u blizini jednjaka unutar prsnog koša.

Biopsija

Ponekad je potrebno ukloniti dio tkiva i poslati na patološko testiranje kako bi se postavila definitivna dijagnoza karcinoma jednjaka ili želuca. Biopsija se može napraviti tijekom endoskopije, torakoskopije ili laparoskopije.

Određivanje stadija bolesti

Stadij karcinoma govori o veličini karcinoma i o tome je li se karcinom proširio. Pomaže utvrditi uznapredovalost karcinoma i odabrati najbolji terapijski pristup. Postoji nekoliko različitih metoda za ocjenjivanje invazivnosti karcinoma jednjaka ili želuca.

Jedna od njih je određivanje gradusa na temelju patološke analize:

  • Gradus 1: tumorske stanice su vrlo nalik normalnim stanicama i rastu polagano (niski stupanj)
  • Gradus 2: tumorske stanice ne nalikuju normalnim stanicama i rastu brže od njih (srednji stupanj)
  • Gradus 3:tumorske stanice izgledaju vrlo abnormalno i rastu jako brzo (visoki stupanj)

Metoda koju će Vaš liječnik najvjerojatnije koristiti za određivanje stadija kolorektalnog karcinoma je TNM klasifikacija malignih tumora. TNM klasifikacija uzima u obzir  tumor, limfni čvor i metastaze.

  • T opisuje veličinu tumora (karcinoma).
  • N opisuje postoje li stanice karcinoma u limfnim čvorovima. Limfni čvorovi su male nakupine stanica bitne za imunosni odgovor. Mnoge vrste karcinoma često se šire u obližnje limfne čvorove prije nego što dođu do drugih dijelova tijela.
  • M opisuje je li se karcinom proširio na drugi dio tijela.

Osim TNM klasifikacije, postoji i numerički sustav klasifikacije na temelju kojeg se karcinom može podijeliti na 4 glavna stadija označena rimskim brojevima od I do IV. Prvi stadij (I) predstavlja rani oblik karcinoma, a četvrti (IV) uznapredovali stadij koji označava proširenost tumorskih stanica u limfne čvorove ili druge dijelove tijela.